Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav CRMS

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA SREDIŠNJI URED

Zna č aj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

Studeni, 2023.

GLASILO POREZNE UPRAVE REPUBLIKE HRVATSKE

UDK – 336.2 ISSN 1333-073X

Poseban broj Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

Priredili: Antonijo Eljuga i Ivana Sklepić

Recenzija: Danijel Čajkovac

11b 2023

Zagreb, studeni 2023. godine

Osnivač: Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Nakladnik: Institut za javne financije

Za nakladnika: dr. sc. Vjekoslav Bratić

Glavni urednik: dr. sc. Vjekoslav Bratić

Urednica: dr. sc. Martina Fabris

Uređivački odbor: dr. sc. Vjekoslav Bratić Božidar Kutleša, dipl. iur. mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Savjetodavni odbor: Igor Borošak, Danijel Čajkovac Renata Kalčić, Snježana Matijašec Antun Matković, Nada Pavlinić Gordana Razum, mr. sc. Silvana Zovko Marić Uredništvo: Institut za javne financije POREZNI VJESNIK Zagreb, Smičiklasova 21, p. p. 320 Tel: (01) 48 86 444, redakcija 48 86 450 Fax: (01) 48 19 365

E-mail: porezni.vjesnik@ijf.hr Internet adresa: www.ijf.hr

Žiro-račun Instituta: IBAN: HR7024840081100661775

Računalni slog i tisak: Denona d.o.o. , Zagreb, Getaldićeva 1 Naklada: 432 primjeraka

Sadr`aj

1. Uvod

1

2. Utjecaj na ponašanje poreznih obveznika

2 2 3 6 8 9 9

2.1. Ponašanje poreznih obveznika

2.2. Glavni pokretači ponašanja poreznih obveznika 2.3. Ponašanje poreznih obveznika u rasponu usklađenosti 2.4. Povjerenje poreznih obveznika u poreznu upravu

3. Edukacija poreznih obveznika

3.1. Što je obrazovanje poreznih obveznika

3.2. Odnos između obrazovanja poreznih obveznika, morala i usklađenosti 3.3. Prednosti obrazovanja poreznih obveznika 3.3.1. Primjeri dobre prakse edukacije poreznih obveznika 3.4. Edukacija poreznih službenika i poreznih obveznika u RH 4. Mjere dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza u RH 4.1. Ostvarivanje posebnog statusa s ciljem dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza

10 11 13 14

16

16 16 17 17 17 18 19 19 19 21 21 22 22 22

4.1.1. Pravni okvir i opće odredbe

4.1.2. Temeljna načela

4.1.3. Ciljevi odobravanja posebnog statusa

4.1.4. Porezni rizici

4.1.5. Stjecanje posebnog statusa

4.1.6. Postupak odobravanja posebnog statusa 4.1.7. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika

4.1.8. Prethodni razgovor

4.1.9. Postupak ukidanja posebnog statusa

4.1.10. Ograničenje broja sporazuma koji se mogu sklopiti

4.2. Obvezujuća mišljenja

4.2.1. Podnošenje zahtjeva 4.2.2. Prethodni razgovor

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

4.2.3. Odustanak od zahtjeva za izdavanjem obvezujućeg mišljenja

23 23 24 24 26 26 26 27 29 30 31 31 38 41 41 42 43 44 44

4.2.4. Rokovi izdavanja i sadržaj obvezujućeg mišljenja 4.2.5. Slučajevi u kojima se ne izdaje obvezujuće mišljenje 4.2.6. Učinak i troškovi izdavanja obvezujućeg mišljenja 5. Digitalizacija u svrhu povećanja dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza

5.1. Nove tehnologije i napredna analitika u CRM-u

5.1.1. Napredna analitika

5.1.2. Umjetna inteligencija, strojno učenje i algoritmi

5.1.3. Analiza društvenih mreža

5.1.4. Nove tehnologije i automatizacija procesa 5.1.5. Robotska automatizacija procesa 5.1.6. Botovi, chatbotovi i mrežni pretraživači

5.2. Digitalna transformacija Porezne uprave Republike Hrvatske

5.3. Primjeri digitalizacije u zemljama EU-a

5.3.1. Italija ∑ uvođenje e-računa

5.3.2. Estonija ∑ e-rezidentnost, nevidljive usluge, tehnologija lanca blokova

5.3.3. Mađarska ∑ e-fakturiranje 5.3.4. Švedska ∑ ≈pre-filling« obrasci

5.3.5. Austrija ∑ e-usluge FinanzOnline, Chatbot ≈Fred«

6. Zaključak

46

7. Izvori

47

Popis shema, tablica, grafikona i slika

48

Porezni vjesnik 11b/2023

1. Uvod

Osnovni je cilj svake države prikupiti novac, tj. sredstva za financiranje javnih ras hoda i potreba poput zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanja, sudstva i drugih javnih dobara. Promatrajući proračun na razini određene države možemo reći da se najveći dio prihoda ostvaruje upravo oporezivanjem, odakle se dio sredstava osigurava za podmi rivanje javnih rashoda. Primarni je zadatak porezne uprave proces utvrđivanja visine porezne obveze. Sve porezne uprave imaju zajednički cilj, a to je povećanje dobrovoljnog ispunjavanja porez nih obveza. Kako bi se postigli najznačajniji ciljevi, potrebna je transparentnost i otvo renost poreznih uprava prema što boljoj komunikaciji s poreznim obveznicima (unapri jediti postojeće i uvesti nove oblike komunikacije u skladu s novim trendovima u digi talizaciji) te tako ojačati svoju reputaciju s ciljem informiranja i educiranja poreznih obveznika o njihovim pravima i obavezama. Ulaganje sredstava u edukaciju poreznih službenika, poreznih obveznika i veća razina digitalizacije usluga, stoga, uvelike utječe na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza i pravovremeno prepoznavanje i suzbija nje poreznih prijevara. U idealnim uvjetima, obrazovanje poreznih obveznika trebalo bi započeti u ranoj dobi i nastaviti se u odrasloj, a osnovna mu je svrha građanima pružiti priliku da razu miju kako uopće porezni sustav funkcionira te koje prednosti osigurava društvu u cjelini. Većim stupnjem educiranosti poreznih obveznika, kao i njihovom većom informatičkom pismenošću, zemlja uspijeva razviti kulturu dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. Okruženje u kojem se porezne uprave nalaze već izvjesno vrijeme zahtijeva potpunu transformaciju u pružanju usluga poreznim obveznicima, s naglaskom na njihovo manje administrativno opterećenje i povećanje opsega dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. To je moguće povećanjem razine digitalizacije, kao i korištenjem novim tehno logijama, što omogućuje proširenje izvora podataka (uz niže troškove skladištenja), napredni analitički pristup i intervencije u realnom vremenu, automatizaciju i tehnologije zasnovane na povjerenju, kao i uvođenje predpopunjavanja obrazaca. Sveukupna digi talizacija e-usluga, koju provode porezna tijela diljem svijeta ∑ neke u većoj mjeri, neke tek u začecima, logični je slijed promjena. Taj su iskorak porezne uprave morale učiniti suočene s izazovima pandemije koronavirusa i mnogo bržega tehnološkog napretka od rasta gospodarstva.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

1

2. Utjecaj na ponašanje poreznih obveznika

Poreznim je upravama koje primjenjuju strategiju upravljanja rizicima usklađenosti (CRM), općenito cilj potaknuti usklađenost, a ona se odnosi na spremnost i sposobnost poreznih obveznika da dobrovoljno ispune svoje porezne obveze, odnosno spriječiti neusklađenost. Kako bi učinkovito utjecale na ponašanje poreznih obveznika, porezne uprave moraju što bolje razumjeti i identificirati čimbenike koji utječu na njihovo pona šanje. U tom kontekstu povjerenje igra važnu ulogu. Porezne uprave koje primjenjuje sveobuhvatnu CRM strategiju, vjeruju da je (većina) poreznih obveznika spremna dobro voljno ispuniti svoje porezne obveze (usklađenost), što podrazumijeva da imaju povje renje u poreznu upravu. Poremećaji uzrokovani pandemijom COVID-19 izazvali su promjene u ponašanju poreznih obveznika, a porezne su uprave bile izložene velikim izazovima u ispunjavanju poreznih obveza. Zbog navedenih događaja porezne će se uprave morati prilagoditi poreznim obveznicima radi učinkovitijega upravljanja rizicima dobrovoljnoga ispunja vanja poreznih obveza. To podrazumijeva preispitivanje i odluku o pravoj kombinaciji mjera postupanja s obzirom na promjenjive okolnosti u kojima djeluju porezni obveznici i porezne uprave. 2.1. Ponašanje poreznih obveznika Kako bi se odabrao najučinkovitiji način postizanja optimalne razine dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza, potrebno je uzeti u obzir ponašanje poreznog obveznika, uzroke takvog ponašanja i metode utjecaja na nj. Dakle, porezne uprave moraju anali zirati i identificirati što pokreće ponašanje poreznih obveznika u njihovu ispunjavanju/ neispunjavanju poreznih obveza. Istraživanja porezne usklađenosti i ponašanja poreznih obveznika počelo je privlačiti pozornost 1972. zahvaljujući istraživanju koje su proveli Allingham i Sandmo. Hipoteza njihova modela bila je da porezni obveznici donose racionalne i ekonomične odluke o plaćanju ili izbjegavanju poreza na temelju izračuna rizika otkrivanja i kažnjavanja utaje poreza. Stoga su istraživači zaključili da veći rizik od otkrivanja i/ili veće sankcije dovode do manje utaje poreza. Na temelju toga porezne uprave počele su upotrebljavati takozvane ≈strategije odvraćanja« (u kojima su tradicionalni provedbeni instrumenti, tj. revizije i sankcije, imali važnu ulogu) za rješavanje rizika usklađenosti. Istraživanja u kasnijim godinama pokazala su da ponašanje poreznih obveznika nije bilo tako ekonomično i racionalno kao što se pretpostavljalo. Čini se da same strategije odvraćanja ne mogu učinkovito postići željene razine usklađenosti za sve porezne obvez­

2

Porezni vjesnik 11b/2023

nike. Stoga su porezne uprave također počele koristiti takozvanim ≈savjetima i strategijama za poticanje usklađenosti«. Te strategije nastoje spriječiti pogreške, a ne kažnjavati uči njene. Usmjerenje je ka suradnji između poreznih tijela i poreznih obveznika. Istraživanja, nadalje, pokazuju da porezni obveznici nisu racionalni kao što se ranije pretpostavljalo. Velik udio u donošenju odluka nemaju racionalni ili logički misaoni procesi, već nesvjesni. Ti su procesi vođeni podsvjesnim rutinama (heuristika) i pristranostima, što rezultira odlukama koje nisu optimalne ili čak pozitivne za poreznog obveznika, a porezne uprave ih moraju uzeti u obzir žele li utjecati na ponašanje poreznih obveznika. Većina istraživanja o ponašanju (poreznih obveznika) odnosi se na privatne osobe. U novije vrijeme provedena su opća istraživanja o ponašanju poduzeća, ali još nema mnogo literature i empirijskih istraživanja specifičnih za takvo porezno ponašanje. U istraživanju se pravi razlika između malih (ili srednjih) poduzetnika i velikih podu zeća. Pretpostavlja se da se prva skupina ponaša slično normalnim (samoproglašenim) poreznim obveznicima jer takvu tvrtku ili poduzetnika uglavnom čini pojedinac. 2.2. Glavni pokretači ponašanja poreznih obveznika Istraživanja bihevioralnih znanosti dovela su do razvoja mnogih okvira ponašanja. Jedan od njih je opći okvir ponašanja Michieja (koji se može primijeniti i na ponašanje poreznih obveznika). Taj takozvani COM-B model navodi da sposobnost (Capability), prilika (Opportunity) i motivacija (Motivation) utječu na ponašanje. Sposobnost poje dinca odnosi se na psihološku i fizičku sposobnost uključenja u aktivnost. To podrazu mijeva posjedovanje potrebnih znanja i vještina. Motivacija se definira kao svi oni moždani procesi koji energiziraju i usmjeravaju ponašanje, a ne samo ciljevi i svjesno donošenje odluka. Priliku čine svi čimbenici koji leže izvan pojedinca, a omogućuju ponašanje ili ga potaknu na nj.

Sposobnost

Znanje, vještine i samo efikasnost poreznih obveznika

Motivacija

Glavni pokretački ponašanja poreznih obveznika

Unutarnja i vanjska motivacija

Prilika

Složenost zakonodavstva, procesa i procedura

Shema 1. COM-B model Izvor: Michie, van Stralen i West (2011)

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

3

Sposobnost: mogu li porezni obveznici ispuniti svoje porezne obveze? Taj pokretač ponašanja odnosi se na individualnu sposobnost poreznih obveznika da se registriraju kao takvi, podnesu prijave, plate porez i ispune druge obveze koje bi mogli imati prema poreznoj upravi. Najvažniji su aspekti toga pokretača ponašanja: stupanj znanja poreznog obveznika , njegove vještine i samoefikasnost . U tablici 1. aspekti se pretvaraju u pitanja koja mogu biti korisna pri utvrđivanju sposobnosti poreznih obveznika da ispune svoje obveze.

Tablica 1. Aspekti sposobnosti Aspekti sposobnosti

Povezana pitanja

Što porezni obveznici znaju o svojim poreznim obvezama? Znaju li gdje pronaći relevantne informacije? Razumiju li što moraju učiniti? Koje vještine porezni obveznici trebaju da bi se mogli pridržavati zakonskih odredbi? Imaju li porezni obveznici potrebne vještine za usklađivanje? Osjećaju li se porezni obveznici sposobnima ispuniti obveze porezne uprave? Uviđaju li porezni obveznici prepreke koje ih sprječavaju da ih se pridržavaju?

Znanje poreznih obveznika

Vještine poreznih obveznika

Samoefikasnost poreznog obveznika

Motivacija: jesu li porezni obveznici spremni dobrovoljno ispuniti svoje obveze? Ovaj segment govori o različitim motivima koji porezne obveznike potiče na dobro voljno ispunjavanje poreznih obveza ili njihovo izbjegavanje. Te motivacije mogu biti intrinzične (unutarnje) ili ekstrinzične (vanjske). Unutarnja motivacija uključuje sudjelovanje u ponašanju jer je osobno korisno, i tada porezni obveznik obavlja aktivnosti radi sebe, a ne zbog želje za nekom nagradom. U osnovi, ponašanje je samo po sebi nagrada. Važne unutarnje motivacije koje mogu utjecati na ponašanje poreznih obveznika jesu: osobne norme i vrijednosti koje oblikuju pogled poreznih obveznika na sebe same i željeni način djelovanja, povjerenje koje imaju u porezne uprave i percipirana pravednost porezne uprave. Vanjska motivacija znači da su ljudi motivirani za ponašanje ili sudjelovanje u aktivnosti radi nagrade ili izbjegavanja kazne. U ovom slučaju, porezni obveznici imaju takvo ponašanje ne zato što uživaju u njemu ili zato što im je zadovoljavajuće, već da bi dobili nešto zauzvrat ili izbjegli nešto negativno. Vanjske motivacije važne za pona šanje poreznih obveznika jesu: očekivanja društvenih kolega (društvene norme) i per cipirana mogućnost otkrivanja i sankcije (odvraćanje). Tablica 2. sadrži određena pitanja korisna u identificiranju unutarnje i vanjske moti vacije, koja utječe na porezne obveznike.

4

Porezni vjesnik 11b/2023

Tablica 2. Motivacija Motivacija

Povezana pitanja

Unutarnja motivacija Koje norme i vrijednosti porezni obveznici imaju u vezi s porezom i plaćanjem poreza? Koliko je poreznim obveznicima važno pridržavanje pravila i zakona? Vjeruju li porezni obveznici u plaćanje poreza? Smatraju li porezni obveznici da je plaćanje poreza nešto što bi trebali učiniti ili ne učiniti? Osjećaju li porezni obveznici moralnu obvezu plaćanja poreza? Osjećaju li se ljudi krivima ako pogriješe ili ne ispune svoje porezne obveze? Smatraju li porezni obveznici poreznu upravu pravednom i poštenom? Osjećaju li se porezni obveznici otpornima na predložene promjene? Smatraju li ljudi da porezna uprava utječe na njihovu slobodu ili autonomiju? Koje su norme i vrijednosti o porezu važne u društvenim vršnjačkim skupinama poreznih obveznika? Kako bi se ljudi trebali ponašati u društvenim vršnjačkim skupinama poreznih obveznika? Uviđaju li porezni obveznici da će porezna uprava lako otkriti (namjerne) pogreške? Smatraju li porezni obveznici da porezne uprave imaju veliku mogućnost revizije? Uviđaju li porezni obveznici da su sankcije visoke? Koliko negativno (kazne) ili pozitivno (nagrade) porezni obveznik procjenjuje nepoštivanje pravila? Strahuju li porezni obveznici od gubitka statusa ili od društvene stigmatizacije ako se ne pridržavaju pravila i budu sankcionirani? Prilika: je li poreznim obveznicima pružena mogućnost ispunjavanja/ neispunjavanja poreznih obveza? Taj se pokretač odnosi na mogućnosti dane poreznim obveznicima u ispunjavanju ili neispunjavanju poreznih obveza. One su prisutne u osmišljavanju i provedbi porez noga zakonodavstva, sustavu i postupcima poreznih uprava. Navedeno može rezultirati nenamjernim ili namjernim pogreškama (npr. utaja poreza). Najvažniji su segmenti toga pokretača složenost zakonodavstva te poreznih sustava i postupaka kojima se porezni obveznici moraju koristiti za ispunjavanje svojih obveza. Pitanje je ovdje razumijevanja i pridržavanja zakonodavstva (koliko je teško ili lako), pristupa poreznih obveznika informacijama o njihovim obvezama i kako ih ispuniti, načina na koji mogu podnijeti svoje prijave i platiti porez te dostupne pomoći. Koliko je važno da porezni obveznici plaćaju svoj dio poreza? Imaju li porezni obveznici povjerenje u poreznu upravu? Vanjska motivacija

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

5

Tablica 3. Aspekti mogućnosti Aspekti mogućnosti

Povezana pitanja

Može li većina ljudi razumjeti porezno zakonodavstvo ili su pravila složena i nije ih lako razumjeti? Koliko je znanja i vještina potrebno da bi se moglo uskladiti sa zakono davstvom? Što se poduzima kako bi se poreznim obveznicima pomoglo u usklađivanju sa zakonodavstvom? Jesu li sustavi (obrasci, IT sustavi, platni sustavi itd.) lako razumljivi? Postoje li prepreke ljudima da se koriste sustavima? Jesu li porezna pravila, sustavi i procesi osmišljeni kako bi usmjerili i pomogli poreznom obvezniku da ih se pridržava (usklađenost s dizajners kim rješenjima, kao što je plaćanje poreza na izvoru)? Jesu li sustavi osmišljeni tako da su ljudi automatski usmjereni prema ispravnom ponašanju (usklađenost s dizajnerskim rješenjima kao što su unaprijed ispunjene mrežne porezne prijave)? Olakšavaju li porezne uprave usklađivanje ili zahtijevaju puno aktivnosti ili radnji poreznih obveznika kako bi ih mogli ispuniti? Ostavljaju li porezni sustavi priliku za nenamjerne ili namjerne pogreške? Je li poreznim obveznicima dostupna pomoć da spriječe pogreške? Uključuju li porezni sustavi prepreke za sprječavanje utaje poreza?

Složenost zakonodavstva

Sustavi i postupci porezne uprave

2.3. Ponašanje poreznih obveznika u rasponu usklađenosti Stajališta o tome što uzrokuje ponašanje poreznih obveznika pomaknula su se od ekonomski proračunatoga i potpuno racionalnog na utjecaj širokoga raspona pokretača, a može biti i iracionalno. Stajališta o usklađenosti također su se pomaknula s jednostav noga dualističkog, crno-bijelog raspona usklađenosti i neusklađenosti na njezin konti nuitet, a temelji se na poreznim obveznicima koji se ponašaju ≈dobrovoljno« u odnosu na porezne obveznike koji se ponašaju namjerno neusklađeno.

Namjerno neispunjavanje poreznih obveza

Oportunističko neispunjavanje poreznih obveza

Nenamjerno ispunjavanje poreznih obveza

Dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza

Shema 2. Piramida razina ispunjavanja poreznih obveza Izvor: prilagođeno prema Ayres i Braithwaite (1992)

6

Porezni vjesnik 11b/2023

Spajanjem kontinuuma usklađenosti s pokretačima ponašanja dobiva se raspon usklađenosti koji se može koristiti za kategorizaciju ponašanja poreznih obveznika i biti koristan u odlučivanju o njihovu tretmanu. Raspon se kreće od dobrovoljnoga ispunje nja obveza do namjernog neispunjavanja obveza, ovisno o spremnosti poreznih obvez nika na njihovo pridržavanje (motivacija) i osobnim sposobnostima (daju li porezne uprave ili porezni sustavi dovoljno mogućnosti za usklađivanje). Različite razine usklađenosti koje proizlaze iz tih kombinacija prikazane su na shemi 3.

Nenamjerno ispunjavanje poreznih obveza

U stanju SPOSOBNOST I PRILIKA Nije u stanju

Namjerno neispunjavanje poreznih obveza

Dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza

Shema 3. Matrica ispunjavanja poreznih obveza Izvor: prilagođeno prema Ayres i Braithwaite (1992)

Na slici su prikazani porezni obveznici koji su ≈sposobni i voljni« i ≈sposobni, ali nevoljni«. Ponašanje, dakle, može dovesti do iznimno pozitivnoga, a jednako tako i negativnog spektra usklađenosti, odnosno dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza i njihova namjernog neispunjavanja. U slučaju spremnosti na dobrovoljno ispunjenje poreznih obveza, to dovodi do dobrovoljnog usklađivanja, a u slučaju nespremnosti to dovodi do namjernog nepoštivanja, odnosno neispunjenja poreznih obveza. Posebna skupina poreznih obveznika oni su koji se ne žele pridržavati, sposobni (ne) poštivati i uvijek u potrazi za novim mogućnostima izbjegavanja plaćanja poreza. Ponašanje poreznih obveznika koji su ≈voljni, ali nesposobni« i ≈nevoljni i nespo sobni« može se objasniti dvojako. Iako porezni obveznici nisu sposobni i ne koriste se prilikama, ili nisu svjesni prilika, to dovodi do nenamjernog neispunjenja poreznih obveza. Iako ih oni žele ispuniti, nisu u mogućnosti zbog neinformiranosti. Iz navedenog proizlazi da pravilno osmišljen porezni sustav automatski olakšava dobro porezno pona šanje i onemogućuje pogrješke. Osmišljavanjem sustava gdje se željeno ponašanje auto matski slijedi, (ne)spremnost poreznih obveznika postaje manje relevantna, i bit će manje (namjernog) neispunjavanja poreznih obveza.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

7

2.4. Povjerenje poreznih obveznika u poreznu upravu Povjerenje u porezno tijelo ima važnu ulogu u ponašanju poreznih obveznika u pogledu dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. To je povjerenje preduvjet za spremno prihvaćanje odluka porezne uprave. Važan čimbenik koji utječe na povjerenje u poreznu upravu percepcija je poreznih obveznika o pravednosti provedbe pravila (zakonskih odredbi). Različita područja pravosuđa utječu na to. Proceduralna pravda odnosi se na pravednost procesa odlučivanja porezne uprave. Ona obuhvaća nekoliko elemenata, kao što su točnost, dosljednost, nepristranost, pro vjerljivost i ispravnost odlučivanja. Drugi je važan element mogućnost uključivanja poreznog obveznika u proces donošenja odluka. Interakcijska pravda odnosi se na stupanj dostojanstvenosti i poštovanja spram poreznih obveznika na koje utječu odluke poreznih tijela. Ponekad se taj čimbenik povezuje s aspektom proceduralne pravde. Distributivna pravda odnosi se na pravednost raspodjele (u ovom slučaju poreza) između skupina u društvu. Istraživanja su pokazala da su se porezni obveznici spremni pridržavati obveza ako smatraju raspodjelu poreza poštenom. Percepcija pravde mora prožimati sva područja kako bi se povećala spremnost porez nih obveznika na pravodobno i pravovaljano poštivanje poreznih obveza. Mnoga su istraživanja pokazala da posebnu važnost ima p roceduralna pravda jer s percepcijom pravednosti i legitimnosti postupaka, raste autoritet poreznih tijela. Donesene odluke u poslovnim procesima odnosno ishod postupaka također će se smatrati pravednijim, čak i kada tijelo donese odluku protivnu pojedincu. Poštivanje navedenih čimbenika u provođenju postupka rezultira manjim brojem pritužbi poreznom tijelu na donesene odluke.

8

Porezni vjesnik 11b/2023

3. Edukacija poreznih obveznika

Zajednički je cilj razvijenih zemalja i zemalja u razvoju unaprijediti suradnju s poreznim obveznicima i stvoriti kulturu dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza. Programi educiranja poreznih obveznika nikada nisu bili toliko brojni i raznoliki, neki su se širili od zemlje do zemlje, a drugi su postojali dugi niz godina. Njima se poreznim obveznicima i poreznim upravama omogućuje savezništvo u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza, korupcije i prijevara. Ulaganje resursa u obrazovanje poreznih obveznika dugoročni je pothvat na koji su se odlučno obvezale porezne uprave u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U izvješću OECD-a iz 2015. pod nazivom Building tax culture, compliance and citizenship a global source book on taxpayer education , koje osim korisnih savjeta, uključuje i pri mjere inovativnih strategija u 28 zemalja svijeta, kao nadahnuće drugim poreznim upra vama glede obrazovanja, pismenosti te informiranosti poreznih obveznika a u svrhu jačanja poreznog morala i dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. Vrlo brzo edukacija poreznih obveznika postaje strateški poslovni element poreznih uprava, pri čemu porezne uprave diljem svijeta provode analize i traže drugačije pristupe kao dopunu tradicionalnim tehnikama. Kako bi porezne uprave postigle navedene ciljeve, paralelno s edukacijama, većina njih postepeno prolazi transformaciju iz agencija za naplatu poreza u uslužni servis za građane, pozicionirajući se kao poveznica između države i njezinih građana. 3.1. Što je obrazovanje poreznih obveznika Obrazovanje poreznih obveznika usko je povezano s lokalnom ekonomskom, druš tvenom i kulturnom stvarnošću. Ne postoji jedinstvena definicija koja bi odgovarala različitim zemljama i njihovim praksama i bila primjenjiva na sve skupine poreznih obveznika. Važno je istaknuti ono zajedničko svim inicijativama ∑ svrhu, odnosno tran sformaciju odnosa među poreznim obveznicima, poreznim sustavima i poreznim upra vama te obostranu korist i za njih, i društvo u cjelini. Obrazovanje poreznih obveznika uključuje inicijative usmjerene izgradnji kulture ispunjenja poreznih obveza: ∑ podučavanje poreznih obveznika, stvaranje novih znanja i vještina ∑ korištenje komunikacijskim alatima za podizanje svijesti poreznih obveznika o različitim aspektima poreza, uključujući obveze, rokove, prava poreznih obveznika i način trošenja poreza ∑ pružanje praktične pomoći poreznim obveznicima u ispunjenu poreznih obveza.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

9

Kako obrazovanje poreznih obveznika može pomoći? Izdvajanjem sredstava za edukaciju poreznih obveznika, koje je država prihodovala oporezivanjem, ključna je za postizanje ciljeva održivog razvoja. To podrazumijeva izgradnju snažnih poreznih uprava i učinkovitih poreznih sustava, kao i rješavanje problema utaje poreza, ali i poziv na stvaranje ili jačanje kulture ispunjenja poreznih obveza, što je ključno za društveni život i građanstvo. Jedna je od najvažnijih promjena, s kojima su se porezne uprave suočile, odnos s poreznim obveznicima u kojem oni postaju partneri. Porezni obveznici više se smatraju saveznicima. Prijetnje kaznama za neispunjavanje obveza sve se više nadopunjuju dokazima da promjenom ponašanja mogu poboljšati društvo u kojem žive, doprinijeti njegovu razvoju i osloboditi ga vanjskog financiranja. Plaćanje poreza građanska je dužnost, a edukacija poreznih obveznika sredstvo je povećanja njihova znanja te unaprjeđenja poreznog morala. U sljedećem istraživanju (Mascagni i Santoro, 2018) obrazovanje poreznih obveznika često se veže uz odvraćanje i porezni moral kao skup komponenti koje utječu na ispu njenje obveza. ∑ Odvraćanje od poreza povezano je sa sankcijama i drugim rizicima za one koji ne ispunjavaju svoje porezne obveze. ∑ Porezni moral općenito se definira kao ≈unutarnja motivacija za plaćanje poreza«, zajedno s čimbenicima koji su izvan standardnoga, očekivanog okvira korisnosti. ∑ Edukacija poreznih obveznika smatra se dijeljenjem znanja o poreznom sustavu s poreznim obveznicima. Reći poreznim obveznicima da moraju platiti porez nije dovoljno (Moore, 2019). Nedostatak znanja jedan je od glavnih izazova s kojima se suočavaju mnoge porezne uprave, što je identificirano kao prepreka ispunjenju poreznih obveza. Mnogobrojna istraživanja naglašavaju da je tu ključna edukacija poreznih obveznika. Porezne bi uprave trebale premostiti jaz u znanju njihovim obrazovanjem te poticanjem sposobno sti i navika (ispunjavanja poreznih obveza). Stoga je vrlo važno širiti porezno znanje u cijelom društvu i omogućiti poreznim obveznicima razumijevanje kako platiti porez. Jedan od načina da se shvati ta složenost daljnje je istraživanje odnosa između edukacije poreznih obveznika, poreznog morala i porezne usklađenosti. Rad Erza Luttmera i Monice Singhal (2014) posebno je zanimljiv u tom pogledu. Identificiraju pet kategorija mehanizama koji doprinose povećanju poreznog morala. Prvi je ≈unutarnja motivacija«, koja može biti povezana s ponosom, ili dobra slika o sebi povezana s iskre nošću ili sudjelovanjem u javnom dobru. Drugi je ≈reciprocitet«, koji uključuje ≈javna dobra koja pruža država ili percepciju pravednosti poreznog sustava«. Treći je ≈vršnjački učinak i društveni utjecaji«, koji ovisi o tome koliko se plaćanje poreza cijeni u društvu i kako se drugi ponašaju prema njemu. ≈Dugoročni kulturni čimbenici« četvrta su kate gorija mehanizama koje su identificirali, a peta ≈informacijske nesavršenosti i odstupa nja od maksimizacije korisnosti«. Potonji mehanizam podrazumijeva da porezni obvez nici s netočnim ili nepotpunim informacijama o poreznom sustavu ne smiju ispunjavati porezne obveze koje ne razumiju jer mogu donositi iracionalne odluke. 3.2. Odnos između obrazovanja poreznih obveznika, morala i usklađenosti

10

Porezni vjesnik 11b/2023

Različiti oblici obrazovanja poreznih obveznika mogu utjecati na različite aspekte odnosa. Na primjer, dani ili festivali namijenjeni poreznim obveznicima utječu na tri mehanizma: unutarnju motivaciju, vršnjački učinak i dugoročne kulturne čimbenike, dok se programi osmišljavaju za pomoć određenoj kategoriji stanovništva u ispunjenju poreznih obveza. Od zemalja obuhvaćenih istraživanjem zatražena je procjena učinka svake inicijative na porezni moral, a rezultat je da njih 83% donosi vrlo velik ili velik porast poreznog morala. Međutim, ti su učinci u pogledu ispunjavana poreznih obveza više neizravni nego izravni, njima se povećava porezni moral, a posljedično i razina ispunjenja porez nih obveza. 1%

16%

30%

53% Nema nikakvog utjecaja Mali utjecaj Veliki utjecaj Vrlo veliki utjecaj Grafikon 1. Utjecaj edukacije poreznih obveznika na porezni moral Izvor: OECD (2021)

Iako ne postoji jedinstvena definicija edukacije poreznih obveznika, to je sredstvo njihova osnaživanja, pružanja znanja i alata za bolje razumijevanje poreznoga sustava, povećanja njihova poreznog morala i, konačno, povećanja porezne usklađenosti. Ipak, ne postoji čarobno sredstvo; inicijative moraju biti pažljivo osmišljene kako bi se posti gli ti ciljevi. Unatoč tome što su isplativi (Mascagni, Santoro i Mukama, 2019), programi obrazovanja poreznih obveznika nisu besplatni i porezne uprave trebaju izdvojiti pone kad od oskudnih sredstava, posebno u gospodarstvima u razvoju. Važno je razumjeti koja će inicijativa proizvesti željeni rezultat. 3.3. Prednosti obrazovanja poreznih obveznika Edukacija poreznih obveznika koristi njima samima na razini društva. Što veći broj poreznih obveznika plaća svoj dio poreza, to je više resursa dostupno za razvoj zemlje, izgradnju infrastrukture i pružanje usluga upravo njima. Ti resursi poboljšavaju svakod nevni život poreznih obveznika i život njihove djece. Pitanje za porezne obveznike više nije moraju li plaćati porez ili ne, već za što plaćaju porez. U demokratskom sustavu obrazovanje poreznih obveznika također može potaknuti građane da podrže i izaberu dužnosnike koji će provoditi porezne politike korisne zemlji. Korist koju ostvaruju porezni obveznici edukacijom povećanje je porezne pismenosti, što vodi uštedi novaca. Također, mogu naučiti o poreznim odredbama koje će legitimno smanjiti njihove račune ili kako izbjeći neispunjenje poreznih obveza koje bi im mogle

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

11

uzrokovati novčane kazne. Spoznaja mogućih pogodnosti pruža poreznim obveznicima poticaj za uključenje u edukativne porezne programe jer im donosi izravnu korist. Takav pristup može dugoročno povećati razinu dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza i poreznog morala jer upravo veća porezna pismenost smanjuje vrijeme koje porezni obveznici provode pripremajući poreze i čine im se manje prijetećima. Što je veća razina znanja poreznih obveznika o poreznom sustavu i njegovoj ključnoj ulozi u svakodnevnom životu, to ga više mogu podržati. Porezne uprave također imaju koristi od obrazovnih inicijativa. Mnogo im je lakše nositi se s obrazovanim poreznim obveznicima jer čine manje pogrješaka, a mogu i preusmjeriti svoje resurse kako bi pomogle drugima ili se uhvatile u koštac s utajom poreza i izbjegavanjem njegova plaćanja. Idealno bi bilo započeti obrazovanje poreznih obveznika u ranoj dobi i nastaviti u odrasloj dobi. Cilj je poreznih uprava građanima pružiti priliku da shvate kako porezni sustav funkcionira i koliko koristi društvu u cjelini, razvijajući tako kulturu dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. Osim toga, porezni obveznici moraju biti stalno i jasno obaviješteni o svojim pravima i obvezama, o približavanju rokova i zakonodavnim kretanjima kako bi mogli djelovati u skladu s njima. To se može učiniti informativnim kampanjama porezne uprave i aktivnostima podizanja razine osviještenosti, primjerice televizijskim i radijskim emitiranjima, ili publikacijama o oporezivanju. Naposljetku, pomoć poreznim obveznicima u ispunjavanju poreznih prijava i poticaj na korištenje dostupnim internetskim uslugama može im olakšati život, uštedjeti vrijeme i tako una prijediti iskustvo ispunjenja poreznih obveza. Dobro osmišljene inicijative namijenjene poreznim obveznicima mogu biti komple mentarne. Porezne uprave se često koriste istodobno različitim vrstama programa kako bi poreznim obveznicima pružile odgovarajuće znanje i alate za razumijevanje oporezivanja, njihovih prava, obveza i načina usklađivanja. Iako se mnoge koriste kombinacijom triju pristupa: podučavanja, podizanja svijesti i pomaganja, čini se da pojedine umjesto toga usredotočuju svoje resurse na jednu kategoriju. Usmjeravanje pozornosti na određeni sektor stanovništva može biti vrlo učinkovito, no diversifikacijom pristupa obrazovanju poreznih obveznika, porezne uprave mogu doprijeti do većeg broja građana.

12

Porezni vjesnik 11b/2023

Shema 4. Promatranje edukacije poreznih obveznika na globalnoj razini Izvor: OECD (2021)

Koristeći se različitim inicijativama u obrazovanju poreznih obveznika, porezne uprave mogu ponuditi sveobuhvatno iskustvo educiranosti o porezu, što podrazumijeva bolje poznavanje njihovih prava i obveza te načina na koji sustav funkcionira, kao i razvoj novih vještina. Zauzvrat, veća razina obrazovanosti poreznih obveznika dovodi do poboljšanja imidža poreznih uprava, poštivanja vrijednosti danih informacija i prila godbe usluga te povećanja poreznoga morala i ispunjenja poreznih obveza. 3.3.1. Primjeri dobre prakse edukacije poreznih obveznika Libanon je kreirao jedinstven elektronički porezni kalendar koji podsjeća porezne obveznike o rokovima prijavljivanja PDV-a. Južnoafrička Republika je uspostavila jaču prisutnost u ruralnim područjima pomoću vozila koja pružaju informacije poreznim obveznicima na licu mjesta. Turska je provela multimedijsku nacionalnu marketinšku kampanju da bi pokazala potencijalnim poreznim obveznicima kako se koriste nove predpopunjene e-porezne prijave za dohodak od najma, koji u velikoj mjeri nije bio registriran. Zambija ima tjednu radio emisiju Tax Chat , koja omogućuje poreznim obveznicima poziv i uživo postavljanje pitanja. Južna Koreja održava predavanja fizičkim osobama i malim poduzetnicima i pojaš njava kako funkcionira porezni sustav. Kenija je implementirala edukativni program o porezima u školama, kao i Mauricijus i Maroko.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

13

Malezija se također usredotočila na edukaciju školske djece posredstvom poreznog kampa, natjecanja i Kidzania ∑ dječjega poreznog ureda. Peru je educirao profesore koji će pravilno prenijeti znanje o porezima školskoj djeci. Brazil educira studente o poreznim pitanjima kako bi mogli pružiti besplatne savjete poreznim obveznicima niskih primanja i mikropoduzetnicima. Meksička porezna uprava sklopila je ugovor sa sveučilištem gdje će se studenti educirati o poreznoj kulturi u predmetu Tax Training and information . Butan je održavao radionice o knjigovodstvu za male i mikro- poduzetnike, s obzi rom na to da je uredno knjigovodstvo preduvjet ispravnom obračunu poreza. El Salvador je uveo mrežnu diplomu za poreznu edukaciju. Čile ima mrežne portale SIEduca i PlanetSII za obrazovanje studenata i edukatora. Ruanda je uspostavila savjetodavno porezno vijeće radi educiranja građana o njiho voj ulozi u borbi protiv korupcije i krijumčarenja te ulozi poreza u razvoju zemlje. Gvatemala organizira godišnje kulturne festivale za građane pod nazivom Strength Lies in Numbers , koji uključuju glazbene događaje, igre i druge načine zabave u svrhu upoznavanja građana s društvenom važnošću poreza. 3.4. Edukacija poreznih službenika i poreznih obveznika u RH Edukacija poreznih obveznika i službenika porezne uprave strateški je cilj svih uspješnih poreznih administracija te važan i neizostavan element u održavanju i pove ćanju dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. Porezna uprava razvija novi pristup koji podrazumijeva s poreznim obveznikom partnerski odnos i kojim se želi potaknuti dobrovoljno ispunjavanje porezne obveze prikazujući ga kao vrlinu. Iz toga je razloga hrvatska porezna uprava 2014. donijela Povelju o suradnji porezne uprave i poreznih obveznika ∑ kodeks . Ako se vratimo u povi jest, izraz ≈povelja« pojavljuje se još u srednjovjekovnim dokumentima te se s vremenom počeo primjenjivati na isprave koje su izdavali najistaknutiji predstavnici javne vlasti ∑ vladari, banovi i dr. Izrazom ≈povelja« definiraju se svečane isprave kojima javna vlast dodjeljuje neku povlasticu, donosi naredbu, zapovijed, odredbu. Navedena Povelja naglašava partnerski odnos obaju sudionika u porezno-pravnom odnosu. Porezni obveznici trebaju dati prave informacije poreznoj upravi i podmiriti svoje obaveze. U svjetlu partnerskoga odnosa porezna uprava nastoji identificirati temeljne potrebe poreznih obveznika vezano za porezni sustav i obveze te otkloniti potencijalne probleme koji bi ih priječili u dobrovoljnom ispunjenju obveza. Poreznoj upravi je cilj u duhu suradnje s poreznim obveznicima rješavati porezna pitanja, a u okviru zakonskih odredbi uzimati u obzir specifičnost situacije u kojoj se porezni obveznik može naći. U Republici Hrvatskoj porezna uprava je osmislila program e-učenja, koji omogućava kontinuiranu edukaciju poreznih službenika na mrežnom portalu. Navedenim progra mom službenicima su osigurani edukacijski materijali, seminari u slučajevima izmjena zakonodavstva, novih metodologija, alata i sl. Također im je omogućen pristup semina rima i radionicama na međunarodnoj razini unutar međunarodnih institucija Europske unije (EU), OECD-a, Fiscalis programa, IOTA-e i dr. Međusobna suradnja poreznih tijela i poreznih obveznika treba se temeljiti na obo stranom uvažavanju, povjerenju, suradnji, poštenju i otvorenoj komunikaciji kako bi

14

Porezni vjesnik 11b/2023

zajednički postigli cilj, tj. partnerski odnos. No, kako je naglašeno u Povelji, Porezna uprava odnosno službenici ne smiju davati informacije ni savjete kojima bi se porezni obveznik mogao koristiti za porezno planiranje. Prema Povelji odnos poreznih tijela i poreznog obveznika uređuje se općim načelima: ∑ zakonitost i pravna sigurnost ∑ nediskriminacija i jednakost poreznih obveznika ∑ postupanje u dobroj vjeri ∑ poštivanje zakona Porezna uprava je javna institucija koja je ovlaštena utvrđivati visinu i izvore poreza, uvoditi poreznu obvezu, te obavljati razrez, naplatu i kontrolu ubiranja poreza. Stoga treba biti transparentna i otvorena prema što boljoj komunikaciji s poreznim obvezni cima te informiranju i educiranju o njihovim pravima i obavezama (unaprijediti postojeće i uvesti nove oblike komunikacije), i tako ojačati svoju reputaciju. Bitno je naglasiti da porezni obveznici nemaju dovoljno znanja i da im treba pomoć u ispunjavanju porezne obveze. Zato ulaganje sredstava u edukaciju poreznih službenika, poreznih obveznika i veća razina modernizacije uvelike ima utjecaj na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza i pravovremeno prepoznavanje i suzbijanje porezne prijevare / utaje poreza te osiguranje cjelovite i dostupne informacije. Hrvatska porezna uprava prepoznala je edukaciju poreznih obveznika i poreznih službenika kao ključni element u izgradnji partnerskog odnosa s obveznicima, koji ite kako utječe na povećanje poreznog morala, a time i motivaciju za povećanjem razine dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza. ∑ nepristranost i neovisnost ∑ tajnost i zaštita podataka ∑ zastupanje.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

15

4. Mjere dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza u RH

Sagledavajući ključne aspekte strategije vanjske i unutarnje komunikacije Porezne uprave, razvidno je da je cilj vanjske komunikacije bio ojačati njezinu reputaciju uspješne institucije u javnom sektoru RH. Elementi vanjske komunikacije Porezne uprave bili su: otvorenost u komunikaciji s poreznim obveznicima radi povećanja njihove educiranosti te informiranosti o pravima i obvezama, suradnja i partnerstvo, poboljšanje efikasnosti u korištenju raspoloživim resursima PU-a, kao i naglasak na dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza. Na temelju postavljene strategije, Porezna uprava je razvila novi pravni okvir u dono šenju propisa, koji je, uvažavajući viziju i misiju Porezne uprave, omogućio koncept horizontalnog praćenja u stvarnosti. Da bi se postigao željeni cilj, donesen je Pravilnik o načinu odobravanja i ukidanja posebnog poreznog statusa u svrhu promicanja dobro voljnog ispunjavanja poreznih obveza (NN 67/15), koji se primjenjivao od 25. lipnja 2015. Sve odredbe iz prethodno navedenog Pravilnika prebačene su u Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 30/17), i to 4. travnja 2017. 4.1. Ostvarivanje posebnog statusa s ciljem dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza 4.1.1. Pravni okvir i opće odredbe U skladu s čl. 70. Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20,114/22 ∑ OPZ) Porezna uprava može poreznom obvezniku odobriti poseban sta tus u sklopu programa kojim se promiče dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza i smanjenje administrativnog opterećenja poreznog nadzora. Nadalje, tim su člankom propisani uvjeti koje porezni obveznik mora zadovoljiti da bi stekao poseban status: ∑ posljednje su mu tri godine izdana revizorska mišljenja bez rezerve ∑ ima uspostavljen sustav unutarnje kontrole ∑ obvezuje se obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici ∑ protiv članova uprave ne vodi se kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti ∑ iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može se očekivati da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa.

16

Porezni vjesnik 11b/2023

Važno je istaknuti o kojim se poreznim obvezama radi. Riječ je, dakle, o obvezama za javna davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata, i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti PU-a. Također, u skladu s OPZ-om, javnim davanjima smatraju se porezi i druga javna davanja, odnosno trošarine, carine, pristojbe, doprinosi, naknada za konce sije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva ostala davanja u nadležnosti poreznog tijela. 4.1.2. Temeljna načela Temeljna načela propisuje čl. 50. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21,144/21,156/22 ∑ Pravilnik). Načelima dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza smatraju se: ∑ spremnost poreznog obveznika na zakonito, pravilno i pravovremeno ispunja vanje poreznih obveza ∑ sposobnost poreznog obveznika za osiguravanje i provođenje učinkovite kon trole svojih poreznih obveza te njihovo unaprjeđivanje. Načelo smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora znači da se u razdoblju trajanja posebnoga statusa dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administrativnog opterećenja poreznog nadzora dodijeljenog poreznom obvezniku ne pokreću postupci poreznog nadzora. Poseban status dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza i smanjenja administra tivnog opterećenja poreznog nadzora (dalje u tekstu: poseban status) temelji se na načelima: ∑ transparentnosti odnosno potpune otvorenosti poreznog obveznika i Porezne uprave ∑ postupanja u dobroj vjeri između poreznog obveznika i Porezne uprave ∑ međusobnog razumijevanja poreznog obveznika i Porezne uprave u poreznim pitanjima ∑ uzajamnog povjerenja između poreznog obveznika i Porezne uprave u smislu međusobnih očekivanja i preuzimanja odgovornosti za rizike. 4.1.3. Ciljevi odobravanja posebnog statusa Odobravanjem posebnog statusa poreznim obveznicima Porezna uprava omogućava na partnerskoj osnovi i načelima iz čl. 50. Pravilnika postizanje ciljeva u vidu: ∑ pravovremenog smanjenja poreznih rizika kojima upravljaju porezni obveznici i Porezna uprava ∑ poticanja poreznih obveznika na dobrovoljno ispunjavanje poreznih obveza u skladu s poreznim propisima. 4.1.4. Porezni rizici Poreznim rizikom smatra se svaki rizik koji može utjecati na smanjenje ili rezultirati smanjenjem naplate poreznih prihoda, a osobito rizik registracije poreznog obveznika, rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća, rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza te rizik plaćanja poreznih obveza.

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

17

Poreznim rizicima kojima upravljaju porezni obveznici osobito se smatraju: ∑ rizik registracije poreznog obveznika ∑ rezultira smanjenjem poreznih prihoda kao posljedicom sljedećeg podrizika: porezni obveznici (pravovremeno) ne pri javljuju sve promjene podataka bitne za oporezivanje koje proizlazi iz poreznih i drugih propisa ∑ rizik podnošenja poreznih prijava i propisanih izvješća ∑ rezultira smanjenjem poreznih prihoda kao posljedicom (pravovremenog) nepodnošenja poreznih prijava i izvješća poreznih obveznika, pri čemu te obveze proizlaze iz poreznih i drugih propisa ∑ rizik iskazivanja podataka bitnih za utvrđivanje poreznih obveza ∑ rezultira smanjenjem poreznih prihoda kao posljedicom netočno iskazanih podataka u poreznim prijavama i izvješćima koje, u skladu s poreznim i drugim propisima, obvezno podnose porezni obveznici. Poreznim rizicima kojima upravlja Porezna uprava osobito se smatraju: ∑ formalna komunikacija s poreznim obveznicima ∑ nepravovremeni ili dugotrajni postupci poreznih nadzora ∑ nedovoljna ili nepravovremena analiza različitih pojavnosti u postupcima utvr đivanja poreznih prava i obveza. 4.1.5. Stjecanje posebnog statusa U skladu s čl. 70., st. 2. OPZ-a i čl. 53. Pravilnika porezni obveznici mogu steći poseban status pod uvjetima: ∑ da su im zadnje tri godine prije godine u kojoj se stječe poseban status izdana revizorska mišljenja bez rezerve. Revizorskim mišljenjem bez rezerve smatra se, u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, pozitivno mišljenje ovlašte nog revizora sa zaključkom da financijski izvještaji poreznog obveznika daju istinit i pravedan prikaz u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja ∑ da imaju uspostavljen sustav unutarnje kontrole odnosno u poslovanju primje njuju i uvažavaju načela korporativnog upravljanja (transparentnost poslovanja, jasno razrađene procedure za rad nadzornih odbora, uprave i drugih tijela i struktura koje donose važne odluke, sprječavanje sukoba interesa, učinkovit unutarnji nadzor i sustav odgovornosti) te da u poslovanju primjenjuju provje rene računalne programe za unutarnju kontrolu koje prepoznaju porezni obvez nik i Porezna uprava ∑ da se obvezuju na obavještavanje Porezne uprave o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici ∑ da se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti ∑ da se iz podataka kojima raspolaže Porezna uprava može očekivati da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa. Porezni obveznici koji ispunjavaju prethodno navedene zakonske uvjete, stječu poseban status sklapanjem s Poreznom upravom Sporazuma o dobrovoljnom ispunjava nju poreznih obveza, u skladu s čl. 58. Pravilnika.

18

Porezni vjesnik 11b/2023

4.1.6. Postupak odobravanja posebnog statusa Prema čl. 54. Pravilnika postupak odobravanja posebnog statusa obuhvaća sljedeće korake: ∑ inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa

∑ stvaranje poreznog profila poreznog obveznika ∑ prethodni razgovor s poreznim obveznikom ∑ sklapanje Sporazuma o dobrovoljnom ispunjavanju poreznih obveza

∑ ocjenjivanje postignutih rezultata i unaprjeđenje postupka. Inicijativa za pokretanje postupka odobravanja posebnog statusa Postupak odobravanja posebnog statusa započinje, u skladu s čl. 55. Pravilnika, pisanom izjavom poreznog obveznika o namjeri stjecanja posebnog statusa. Izjava treba osobito sadržavati sljedeće podatke: ∑ opis aktivnosti, upravljanja i kontrole društva, sažet prikaz poslovnog okruženja te strukture dobavljača i kupaca, podatke o tržišnom udjelu, osnovna načela strateških planova, načine mjerenja ostvarenja postavljenih ciljeva, sažet prikaz plana upravljanja ljudskim resursima ∑ opis unutarnjih kontrola, sažetke rezultata revizija u posljednje tri godine, sažet prikaz načina upravljanja glavnim poslovnim rizicima ∑ sažet popis poreznih rizika i instrumenata koji se koriste za upravljanje njima ∑ iskustva u komunikaciji s Poreznom upravom te očekivanja u pogledu stjecanja posebnog statusa ∑ podatke o osobi za kontakt. Uz izjavu o namjeri stjecanja posebnog statusa, porezni obveznik obvezan je priložiti: ∑ izjavu kojom se obvezuje da će obavještavati Poreznu upravu o svim poslovnim odlukama iz kojih bi mogli proizlaziti porezni rizici ∑ vjerodostojne isprave da se protiv članova uprave ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se progon vrši po službenoj dužnosti. Izjavu i vjerodostojne isprave porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svojem sjedištu. 4.1.7. Stvaranje poreznog profila poreznog obveznika Porezni profil poreznog obveznika treba omogućiti Poreznoj upravi procjenu očeki vanja da će porezni obveznik ispunjavati porezne obveze iz posebnog statusa. 4.1.8. Prethodni razgovor Na temelju podnesene izjave iz čl. 55. Pravilnika i stvorenoga poreznog profila poreznog obveznika, Porezna uprava uputit će poreznom obvezniku ili njegovu porez nom savjetniku pisani poziv za održavanje prethodnog razgovora. Ciljevi su prethodnog razgovora osobito: ∑ upoznati se s očekivanjima poreznog obveznika i Porezne uprave u njegovu daljnjem praćenju u slučaju stjecanja posebnog statusa

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

19