Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav CRMS

Kako obrazovanje poreznih obveznika može pomoći? Izdvajanjem sredstava za edukaciju poreznih obveznika, koje je država prihodovala oporezivanjem, ključna je za postizanje ciljeva održivog razvoja. To podrazumijeva izgradnju snažnih poreznih uprava i učinkovitih poreznih sustava, kao i rješavanje problema utaje poreza, ali i poziv na stvaranje ili jačanje kulture ispunjenja poreznih obveza, što je ključno za društveni život i građanstvo. Jedna je od najvažnijih promjena, s kojima su se porezne uprave suočile, odnos s poreznim obveznicima u kojem oni postaju partneri. Porezni obveznici više se smatraju saveznicima. Prijetnje kaznama za neispunjavanje obveza sve se više nadopunjuju dokazima da promjenom ponašanja mogu poboljšati društvo u kojem žive, doprinijeti njegovu razvoju i osloboditi ga vanjskog financiranja. Plaćanje poreza građanska je dužnost, a edukacija poreznih obveznika sredstvo je povećanja njihova znanja te unaprjeđenja poreznog morala. U sljedećem istraživanju (Mascagni i Santoro, 2018) obrazovanje poreznih obveznika često se veže uz odvraćanje i porezni moral kao skup komponenti koje utječu na ispu njenje obveza. ∑ Odvraćanje od poreza povezano je sa sankcijama i drugim rizicima za one koji ne ispunjavaju svoje porezne obveze. ∑ Porezni moral općenito se definira kao ≈unutarnja motivacija za plaćanje poreza«, zajedno s čimbenicima koji su izvan standardnoga, očekivanog okvira korisnosti. ∑ Edukacija poreznih obveznika smatra se dijeljenjem znanja o poreznom sustavu s poreznim obveznicima. Reći poreznim obveznicima da moraju platiti porez nije dovoljno (Moore, 2019). Nedostatak znanja jedan je od glavnih izazova s kojima se suočavaju mnoge porezne uprave, što je identificirano kao prepreka ispunjenju poreznih obveza. Mnogobrojna istraživanja naglašavaju da je tu ključna edukacija poreznih obveznika. Porezne bi uprave trebale premostiti jaz u znanju njihovim obrazovanjem te poticanjem sposobno sti i navika (ispunjavanja poreznih obveza). Stoga je vrlo važno širiti porezno znanje u cijelom društvu i omogućiti poreznim obveznicima razumijevanje kako platiti porez. Jedan od načina da se shvati ta složenost daljnje je istraživanje odnosa između edukacije poreznih obveznika, poreznog morala i porezne usklađenosti. Rad Erza Luttmera i Monice Singhal (2014) posebno je zanimljiv u tom pogledu. Identificiraju pet kategorija mehanizama koji doprinose povećanju poreznog morala. Prvi je ≈unutarnja motivacija«, koja može biti povezana s ponosom, ili dobra slika o sebi povezana s iskre nošću ili sudjelovanjem u javnom dobru. Drugi je ≈reciprocitet«, koji uključuje ≈javna dobra koja pruža država ili percepciju pravednosti poreznog sustava«. Treći je ≈vršnjački učinak i društveni utjecaji«, koji ovisi o tome koliko se plaćanje poreza cijeni u društvu i kako se drugi ponašaju prema njemu. ≈Dugoročni kulturni čimbenici« četvrta su kate gorija mehanizama koje su identificirali, a peta ≈informacijske nesavršenosti i odstupa nja od maksimizacije korisnosti«. Potonji mehanizam podrazumijeva da porezni obvez nici s netočnim ili nepotpunim informacijama o poreznom sustavu ne smiju ispunjavati porezne obveze koje ne razumiju jer mogu donositi iracionalne odluke. 3.2. Odnos između obrazovanja poreznih obveznika, morala i usklađenosti

10

Porezni vjesnik 11b/2023