Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav CRMS

Sustav kontrole i sankcije Najvažnije je imati sustav kontrole umjesto svih prethodnih faza, tako da se u sva kom trenutku može analizirati kako su podatci dobiveni i kako su korišteni te da se naknadno revidira njihovo korištenje. Masovnost podataka i njihova upotreba čini nuž nim postupke kontrole na temelju slučajnog uzorkovanja, što prethodno zahtijeva defi niranje slabosti sustava kao i podataka koji predstavljaju veći rizik. Kao dopuna gore navedenom, potreban je režim sankcioniranja koji obeshrabruje neprikladnu upotrebu podataka u organizaciji. Europska komisija je predložila Uredbu o europskom upravljanju podatcima , kao dio svoje podatkovne strategije. Ta nova Uredba imat će ključnu ulogu osiguravanjem vod stva na razini EU-a u globalnom podatkovnom gospodarstvu. Prikupljanje podataka za poreznu upravu Prikupljanje poreza u svojoj je srži podatkovni izazov. Ako porezna uprava raspolaže relevantnim podatcima o poreznom obvezniku, dospjeli se porez može ≈lako« obračunati i naplatiti. Glavna prilika za porezne uprave u digitalnoj je eri činjenica da bi temeljito digitalizirano gospodarstvo trebalo omogućiti pružanje točnih podataka za oporezivanje. Kada bi se poreznoj upravi omogućio pristup relevantnim izvorima podataka, proces oporezivanja mogao bi biti jednostavniji, učinkovitiji i ispravniji. Međutim, količina podataka dostupna poreznim upravama ubrzano raste. Porezne uprave danas prikupljaju sve veće količine poreznih podataka iz tradicional nih izvora (podatci koje sami prijavljuju izravno od poreznog obveznika i podatci dobiveni od trećih strana, na primjer poslodavaca ili financijskih institucija) zajedno s digitalnim podatcima, kao što su digitalna plaćanja, elektroničko fakturiranje i povezani uređaji (npr. fiskalne blagajne). Istodobno, mnoge porezne uprave proširuju svoje mogućnosti priku pljanja podataka čak i na nova područja, uključujući treće strane iz internetskog trgovanja, imovine leasinga , plaćanja podizvođačima i faktura s porezom na dodanu vrijednost (PDV). Na taj način porezne uprave postaju ≈podatkovno inteligentne«. Postoje dvije vrste podataka koje čine osnovu poreznim upravama za procjenu opo rezivanja: ∑ samoprijavljeni podatci izravno od poreznog obveznika ∑ podatci dobiveni od treće strane (na primjer, poslodavaca, osiguravajućih dru štava ili financijskih institucija). Ponekad se pojavljuje hibrid tih dviju vrsta, kada se podatci koje sami prijavljuju mogu potvrditi usporedbom s dostupnim izvorom podataka treće strane, koji se ne može izravno primijeniti kao podatak treće strane, ali može baciti malo svjetla na kvalitetu samoprijavljenih podataka. Važna promjena u prikupljanju podataka u digitalnoj eri za porezne uprave bila je pojava više različitih formata podataka. Strukturirani podatci mogu biti u obliku baza podataka i proračunskih tablica s imenima i brojkama u stupcima sa zaglavljima. Nestrukturirani podatci, kao što naziv implicira, sadrže podatke u nedefiniranim struk turama, uključujući e-poštu, objave na društvenim mrežama i tekstualne poruke, koje trenutno mogu obrađivati porezne uprave služeći se novim tehnologijama. Također, informacije iz drugih poreznih uprava pružaju vrlo vrijedan uvid za uprav ljanje rizicima usklađenosti u poreznoj upravi. Aktivna suradnja između država članica poboljšava izvor podataka te se, primjerice, može koristiti za učinkovitije procese, una-

36

Porezni vjesnik 11b/2023