Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav CRMS

krsnu provjeru i identifikaciju rizika. Na primjer, porezna uprava unutar EU-a može se koristiti podatcima primljenim u automatskoj razmjeni informacija (AEOI) za prethodno ispunjavanje poreznih prijava (npr. nefinancijske informacije, kao što su prihodi i miro vine), za unakrsnu provjeru i analizu rizika (npr. financijske informacije, podatci o stvarnom vlasništvu), za praćenje izbjegavanja plaćanja poreza (npr. odluke i APA-ovi, informacije po zemljama i informacije o fiskalnim konstrukcijama). Izazovi u dobivanju podataka o poslovnim transakcijama puno su veći od dobivanja podataka za utvrđivanje porezne pozicije pojedinih poreznih obveznika. Relevantni izvori podataka mogu biti podatci o javnoj potrošnji, koji iskazuju dio prometa za poslovne subjekte koji pružaju usluge i dobra javnom sektoru. Takav izvor podataka ne omogućuje unaprijed potpuno popunjenu poreznu prijavu za tvrtku; ipak bi pružio relevantne podatke za procjenu dijela poreznih prijava. Drugi relevantni izvori podataka mogu biti podatci o fakturiranju (B2B), B2C transakcije, knjigovodstveni podatci ili podatci o plaćanju. Još su jedan važan izvor informacija financijski posrednici. U svakoj transakciji na kraju dolazi do plaćanja. Tamo gdje se to plaćanje prati (to postaje trend s obzirom na razvoj digitalne ekonomije), financijski operateri mogu biti korisni izvori informacija. Neke su porezne uprave, stoga, uvele komunikacijske obveze za te subjekte, a samim time i olakšale pristup podatcima koji omogućuju neizravnu rekonstrukciju obujma poslovanja gospodarskih subjekata. Na strani kupaca ako su fizičke osobe, financijske transakcije otkrivaju njihovu sposobnosti plaćanja i omogućavaju analizu usklađenosti s prijavljenim prihodima. Naposljetku, među izvorima informacija sve veću važnost kao posrednici u transak cijama imaju platforme i tržišta koja spajaju potražnju i mrežnu ponudu. Takve platforme ponekad također interveniraju u procesu prikupljanja i distribucije plaćanja. EU s jedne strane, i porezne uprave s druge strane, razvijaju regulatorne sheme za uvođenje obveza za te subjekte kao pružatelje informacija. U toj je strategiji koordinacijska uloga EU-a temeljna s obzirom na potrebu da se spriječe raznoliki sustavi koji bi neizbježno doveli do nepoštenoga poreznog natjecanja između država članica. Pohrana podataka u poreznoj upravi Podatci poreznih uprava često se pohranjuju u različite sustave (baze podataka, skladišta podataka itd.). Kako bi mogle upravljati podatcima u tim sustavima, porezne uprave trebaju odgovarajuće platforme koje prikupljaju i organiziraju podatke iz raznih izvora. Najvažnija je promjena u upravljanju podatcima smanjenje ručnih obrada poda taka i prelazak na visoku razinu automatizacije, što je ključni cilj nove tehnologije, autonomne baze podataka. Stvaranje skladišta podataka omogućuje njihovu historizaciju, a time i provedbu dugoročne analize i proučavanje trendova promatranih pojava, te stoga predstavlja nezamjenjiv alat za identifikaciju i analizu rizika te evaluaciju procesa CRM-a. Općenito, digitalizacija gospodarstva i ogromna količina dostupnih podataka, zajedno s razvojem novih tehnologija, pomaknula je CRM procese prema većoj centralizaciji. Upravljanje podatcima i informacijska tehnologija premještaju svoje težište s pomoćnih djelatnosti na temeljne djelatnosti poreznih uprava. U tom smislu, kako bi se maksimalno iskoristio potencijal rastućih skupova podataka, ključni su novi stručnjaci u poreznim upravama, poput podatkovnog znanstvenika (engl. data scientist ), statističara i IT struč-

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

37