Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav CRMS

Machine learning ), računarstvo u oblaku (engl. Cloud computing ), tehnologija velikih količina podataka (engl. Big data ) i tehnologija ulančanih blokova (engl. Blockchain ) u javnom i privatnom sektoru, ali i ostaje otvorena za implementaciju nekih budućih disruptivnih tehnologija koje će se pojaviti u promatranom periodu. Primjena navedenih naprednih tehnologija omogućit će kvalitetniju obradu i uporabu podataka što će, zauzvrat, doprinijeti učinkovitosti u radu javnih tijela, kreiranju javnih politika utemeljenih na podatcima, personalizaciji javnih usluga, administrativnom rasterećenju, efikasnijoj komu nikaciji javnih tijela i građana te boljim prilikama za suradnju javnoga i privatnog sektora. Prilikom primjene novih tehnologija posebnu važnost ima suradnja akademske zajednice, privatnoga i javnog sektora radi sinergije znanja, ljudskog kapitala, regulatornog okvira i izvora financiranja. Posebna pažnja posvetit će se pohrani i zaštiti osobnih podataka građana u sigurnim podatkovnim centrima u skladu s važećim propisima. Strategija, također, uključuje kibernetičku sigurnost kao osnovu pouzdanosti i suve renosti nacionalne infrastrukture, i s njome povezanih sustava i podataka. Naime, kiber netički napadi smatraju se jednim od najvećih rizika na globalnoj razini u narednom desetogodišnjem razdoblju (Svjetski ekonomski forum ∑ Izvješće o globalnim rizicima, 2020.), stoga se i ovom Strategijom anticipira jačanje postojeće obrane od distribuiranih napada, kao i drugih mogućih ugroza u snažno povezanom informacijskom svijetu. Drugim riječima, Strategija podrazumijeva kontinuirani rad tijekom sljedećih deset godina na povećanju sigurnosti cjelokupne infrastrukture te svih sustava i procesa zaštite uzimajući u obzir prirodu i opseg ugroze uz primjenu načela razmjernosti. Hrvatska, kao i ostatak svijeta, nalazi se u razdoblju intenzivnih promjena uslijed geopolitičkih, javnozdravstvenih, ekoloških, okolišnih i gospodarskih izazova. Kako bismo se u nadolazećim godinama uspješno nosili s navedenim izazovima, Hrvatska treba iskoristiti snagu digitalnih tehnologija koje, ako se njima pravilno upravlja, omogućuju stvaranje klimatski neutralnog, resursno učinkovitog te otpornog gospo darstva i društva. Nedavna iskustva tijekom pandemije ukazala su da su države s većom razinom digitalizacije, bilježile u prosjeku niže stope gospodarskog pada od onih s nižom digital nom zrelošću, stoga digitalizacija ne samo osnažuje gospodarstvo, već pruža državama i veću otpornost u kriznim vremenima. Na temelju navedenoga može se reći da je upravo provedba projekta Digitalne trans formacije Porezne uprave konkretni odgovor na Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Ključni čimbenici uspješne provedbe digitalne transformacije Porezne uprave: ∑ nova razina povezanosti s poreznim obveznicima koji očekuju nov pristup, personalizacija u interakciji koja pridonosi povećanju povjerenja i izgradnji lojal nosti. Jednostavnost poreznih usluga zahtijeva manje interakcija, brži odaziv na zahtjeve i razumijevanje potrebe postupanja. Transparentnost povećava vjero jatnost dobrovoljnog ispunjenja poreznih obveza te povjerenje u sigurno i odgo vorno postupanje s poreznim podatcima u cilju zaštite privatnosti ∑ osnaživanje službenika porezne uprave edukacijom i motivacijom za korištenje naprednim alatima pri obavljanju poslova u nadležnosti; točnost, ažurnost ∑ optimiziranje poslovnih procesa poreznih uprava pomoću samoposlužnih, inte ligentnih izvješća ( report builder , dashboards , e-Građani) kao snažnih alata pre-

Značaj dobrovoljnog ispunjavanja poreznih obveza kroz sustav za analizu rizika (CRMS)

39